GILGAMEŠ

Gilgammeš Hamza Hamzabegović

Novi roman, Hamza Hamzabegović: Gilgameš, prepričan staromezopotamski ep, Planjax, Tešanj 2016.

Knjiga se može naručiti u svim knjižarama u BiH ili kod distributera „Šahinpašić d.o.o.“ Sarajevo.

Recenzija

Piše: Idriz Hodžić

Priča o Gilgamešu, staromezopotamskom junaku nenadmašne snage, i njegovom prijatelju Enkiduu na silovit način prenosi slojevitu isprepletenost vječnih tema o civil-nom i divljem čovjeku, razaranju i čuvanju prirode, ljudskoj egocentričnosti, vjeri, bogovima, anarhiji, ljubavi, mržnji, nasilju, prijateljstvu, iskrenosti, te idenja iz jedne krajnosti u drugu. Mada se stiče privid da se to sve odvija u stvarnom svijetu, ipak se radnje nalaze u nekoj irealnoj sferi legendi. Gilgameš i jeste legenda, svejedno kako koji autor obradio to štivo.

Ovu temu o Gilgamešu prvi je kompletirao, dijelom sastavio, a dijelom prepisao mezopotamski mudrac (ummani) Sin-leke-unini na prelazu 12. u 11. stoljeće prije nove ere u jedanaest (odnosno dvanaest) pjevanja ili ploča. Englezi su to u epohi kolonizacije, naučnih putovanja i otkrića prenijeli u londonski muzej sa još mnogo drugih glinenih ploča. Odatle se tema o Gilgamešu proširila po cijelom svijetu tako da sad skoro svaki obrazovan čovjek zna za ime junaka Gilgameša.

U želji da poboljšaju svijet i dadu mu smijer koji se njima sviđa, učinila su ova dva junaka nenadmašne snage dosta dobrih djela, ali i teških grijeha. Nagli zaokret radnje u temi o Gilgamešu nastaje kad nebeski bogovi odlučuju da kazne ta dva smrtnika zbog njihovih „nestašluka“, i to tako da Enkiduu prekrate život, a Gilgameša osude na doživotnu patnju za prijateljem.

I, najednom, preneražen od užasne smrti, odlučuje Gilgameš da nikad ne umre. On želi sebi vječni život umjesto vječne smrti. U potrazi za trajnim životom, bježi uplašeni Gilgameš, junak nenadmašne snage, od smrti preko brda i dolina. Na putu do svog pretka Utnapištima, koji je nekad davno dobio vječni život od nebeskih bogova zato što je preživio Veliki potop svijeta, susreće se Gilgameš s demonskim bićima, prolazi kroz planinu, prelazi Rijeku smrti, čini junačke podvige koje običan čovjek ne može ni zamisliti.

Drame koje Gilgameš emotivno proživljava u tom svom košmaru obradio je Sin-leke-unini na majstorski način s dosta ironije. Pošto je saslušao priče o Potopu svijeta, kojeg je Utnapištim preživio, Gilgameš dolazi do spoznaje da njemu, kao zemaljskom smrtniku, ništa drugo ne preostaje nego da se vrati u svoj Uruk i da tu sačeka smrt kao i svi ostali ljudi. To je vjerovatno bila i prosvjetiteljska namjera Sin-leke-uninija da oduzme ljudima strah od smrti, te da to shvatanje preusmjeri u dojam neminovnog prirodnog procesa rađanja i umiranja kod svih živih bića, pa i kod ljudi.

Hamza Hamzabegović nam je na upečatljiv način prepričao ovu priču o Gilgamešu slijedeći radnju po epizo-dama prema svojoj viziji, gradeći je u pripovjednoj formi i izrazitom romanesknom tehnikom u težnji da načini roman, u čemu ga ometa nastojanje na dokumentarnosti. Naravno, Hamzabegovićev narativni tekst je pristupačniji i čita se lakše od stihova koji su prilično zahtjevni. Autor Hamza Hamzabe-gović je podijelio radnju u svojoj interpretaciji ove teme na četiri dijela prema smislu kojeg daje priča o Gilgamešu i svoj rad je proglasio romanom.

Hamza Hamzabegović zaslužuje sva priznanja za ovo nesvakidašnje romaneskno ostvarenje jer je njime obogatio bosankohercegovačku književnost. Zato preporučujem svakome da pročita ovo vrijedno i značajno djelo.

Sarajevo, maj 2016. godine.

 

Bilješka o autoru

Hamza Hamzabegović je rođen 1948. godi-ne u Glodima kod Zvornika. Školo-vao se u rodnom mjestu, te Kozlu-ku i Sarajevu. Zbog nedostaka posla otišao je na privremeni rad u Njemačku. Vanre-dno je studirao i diplomirao njem-ački jezik i knjiže-vnost na Filozo-fskom fakultetu u Sarajevu odsjek germanistika. Ratna situacija spriječila ga je da se vrati u Bosnu. Sad se isključivo bavi književnošću i sebe uvrštava u bosanske autore. Živi i stvara u Münchenu i u Sarajevu.

Pored književnog rada Hamza Hamzabegović se bavi povijesnom analizom i naučnim radom iz povijesti. Tako je Hamzabegović svojim minucioznim analizama i poređenjem uspio odgonetnuti neke od povijesnih enigmi, a što su u biti naučna otkrića od velikog značaja.

Hamza Hamzabegović se odrekao nekih svojih djela iz prve faze rada zbog izvjesnih nedostataka u njima s namje-rom da ih još jednom obradi (ukoliko dođ do toga).

Član je asocijacije „Udruženje bosanskih umjetnika“ u Sarajevu.

 

Hamza Hamzabegović  GILGAMEŠ Hamza Hamzabegovi

Hamza Hamzabegović

Objavljena djela iz druge faze rada:

Razvoj kalendara u povijesti, znanstveno štivo, Dobra knjiga, Sarajevo 2015.

Gilgameš, prepričan staromezopotamski ep, Tešanj 2016.

Članci naučnog karaktera objavljeni na internetu:

Ruina Aguntum, nekad pogranični grad avarsko – slavenske imperije, BOSLITERNI, 11.03.2015.

Povelja bana Kulina uz neka razmatranja, BOSLITERNI, 24.04.2015.

Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo, BOSLITERNI, 05.07.2015.

Podijelite sa prijateljima