Hamza Hamzabegović – „Oslobođenje“: Promocija pisane riječi na Dobrinji

Milorad Kostić Hamza Hamzabegović Idriz Hodžić

S promocije održane u Vili Hadžihalilovića: Milorad Kostić, Hamza Hamzabegović, Idriz Hodžić

(„Oslobođenje“, ponedjeljak 23. oktobar/listopad 2017.)

U sada već tradicionalnom maniru, u Vili Hadžihalilovića predstavljen je književni opus člana Udruženja bosanskih umjetnika Hamze Hamzabegovića

 

Piše: NISAD SELIMOVIĆ

Centar za kulturu “Vila Hadžihalilovića” na Dobrinji ugostio je Udruženje bosanskih umjetnika, koje je prezentiralo rad svog dugogodišnjeg člana, književnika i historijskog istraživača Hamze Hamzabegovića. Promotori su bili Idriz Hodžić, književnik i publicista, te književnik i profesor historije Milorad Kostić.

Neustrašivi junak

Hamza Hamzabegović rođen je 4. decembra 1948. u Glodima kod Zvornika. Zbog nedostatka posla otišao je sedamdesetih godina na privremeni rad u Zapadnu Njemačku. Vanredno je završio njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek germanistika, gdje je diplomirao 1984. godine. Poslije završenog studija posvetio se književnom radu. Zadnjih godina ga sve više privlače povijesne teme.

Meni, Idrizu Hodžiću, pripala je čast da ukratko interpretiram Hamzabegovićev roman Gilgameš, prepričan staromezopotamski ep, PLANJAX komerc, Tešanj, 2016. ISBN 978-9958-34-205-9.

Ovdje se radi o izvrsnoj prozaičnoj obradi teme o Gilgamešu, staromezopotamskom junaku nenadmašne snage, i njegovom traganju za vječnim životom, odnosno, bježanju od smrti. Strašni junak Gilgameš, neukrotivi anarhist, ne preza ni od onih na nebu niti od onih na zemlji. Svojim kabadahijskim ponašanjem učinio je dosta grijehova i pokršio mnogo normi ljudskog ponašanja.

Neustrašivi junak Gilgameš je sa svojim prijateljem Enkiduom smaknuo čuvara šume, užasnog diva Humbabu i nasjekao bezbroj cedrovih stabala za potrebe grada Uruka. To se nije svidjelo ni onim na nebu niti onim na zemlji. Po mom mišljenju ovo je bitna činjenica: Još ondašnji ljudi su spoznali da se sječom šume bez ikakve kontrole nanosi veliki grijeh prirodi i životinjskom svijetu, pa i čovječanstvu jer u mnogome pospješuje širenju pustinje.

Za ovako težak grijeh, a bilo ih je još i više, slijede, prema tim legendama, najstrašnije kazne. Nebeski bogovi prekraćuju Enkiduu život, a Gilgameša kažnjavaju da za svojim prijteljem doživotno pati. Tako se junaku, koji ni od čega nije prezao, predočila strašna smrt u svom najokrutnijem obliku. Najednom je panični strh od smrti ščepao Gilgameša. On glavom bez obzira napušta Uruk i bježeći od smrti traži besmrtnost, to jeste vječni život.

Kao da grandiozna tema Gilgameš tek sad počinje. U svakom slučaju ovo je Hamzabegovićeva veličanstven obrada te teme.

Računanje vremena

Druga prezentacija Hamzabegovićevog književnog rada je djelo „Razvoj kalendara u povijesti i vremeplov kroz historiju“ ISBN 978-9958-34-263-9, znanastveno štivo.

– Mi govorimo samo o pisanim svjedočanstvima , koja su paralelno nastajala i u staroj Mezopotamiji i u starom Egiptu. Podjela na 12 mjeseci došla je iz Mezopotamije, dok je trajanje godine došlo iz Egipta, karao je Hamzabegović.

Predstavljajući ovo Hamzabegovićevo djelo, pormotor Milorad Kostić, uz ostalo, istaknuo je:

„Razvoj kalendar u povijesti“ je, dakle, i svojevrsna kratka historija čovječanstva kroz prizmu razvoja kalendara. Kao da se čitava ova knjige fokusira na pitanje: Kad se počelo govoriti stara i nova era? U svakom slučaju je to glavni nosač ovog znanstvenog štiva, bolje rečeno, književnog poduhvata od naučnog značaja. A hrnološko računanje i brojenje godina, ovo koje mi sad zvanično upotrebljavamo, smislio je i prvi upotrijebio engleski svećenik i naučnik Beda Venerabilis 731. godine. On je postavio četiri osnovne ideje za računanje i brojanje vremena:

  1. Fiksirao je polaznu tačku u vremenu i prostoru od koje se mogu brojati godine u dva suprotna smjera. Za tu tačku je odredio godinu u kojoj je rođen Isus Hrist.
  2. Počeo je prvi prakticirati hronološko brojanje godina i stare i nove ere.
  3. Formiranje nove ere ili tekuće ere je strogo fiksirao.
  4. Uvođenje retrospektivne ere, brojanje godina stare ere unazad je također njegovo djelo.
Hamza Hamzabegović  Hamza Hamzabegović – „Oslobođenje“: Promocija pisane riječi na Dobrinji Hamza Hamzabegovi   1

Hamza Hamzabegović

(Oslobođenje:) “Hamza Hamzabegović je autor mnogih istraživačkih radova”.

Osim navedenog, treba istaći poseban značaj Hamzabegovićevog rada naslovljenog „Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo“, kojji je objavljen na internetu. U ovom članku Hamza Hamzabegović je s naučnog stanovišta iznio tezu da je pismo kojim su pisani epitafi, tj. natpisi na stećcima srednjovjekovne Bosne pisani starom ćirilicom. Ovo pismo, stara ćirilica, nastalo je u Bugarskoj, u Preslavskoj književnoj školi. A zvanično važi da je svećenik Konstantin Preslavski sastavio i objavio prvu knjigu pisanu ćirilicim 894. godine.

 

 

Oslobođenje  Hamza Hamzabegović – „Oslobođenje“: Promocija pisane riječi na Dobrinji Oslobo  enje 23

Oslobođenje

“Oslobođenje”, ponedjeljak, 23.10.2017.

 

 

Podijelite sa prijateljima