Djelo „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja“ trenutno je najkompletniji i najpouzdaniji historiografski rad o srednjovjekovnoj Bosni.
GEOPOLITIČKI POČETAK BOSNE
Autor: Bosliterni
Djelo „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja“, objavljeno 2024. godine, autora istaknutog istraživača povijesti Hamze Hamzabegovića, donosi mnoge nove i u historiografiji djelomično neistražene spoznaje o srednjovjekovnoj Bosni i njenim susjedima. Posebno se izdvaja poglavlje Geopolitički početak Bosne, gdje se s naučnog stanovišta dokumentira nastanak imena Bosna.
Knjiga obrađuje povijest srednjovjekovne Bosne od njenog geopolitičkog početka kao mađarskog vojnog distrikta pa do pada Kraljevstva Bosna pod upravu Turskog Sultanata. U knjizi je naveden kronološki popis vladara, uključujući i legitimne i uzurpatore, bez praznina u historijskom slijedu.
Već su srednjovjekovni historiografi ukazivali na to da je potrebno proučavati vlastitu povijest kako bi se sadašnjost gradila na čvrstim idealima. Ova knjiga na konstruktivan način razjašnjava geopolitički početak srednjovjekovne Bosne, što u prijašnjim priručnicima povijesti nije bilo dovoljno pojašnjeno.
Naime, mađarski kralj Bela II. Slijepi (1131–1141) bio je oženjen raškom princezom Jelenom Vukanović, koja je u Mađarskoj nosila ime kraljica Ilona. Mladenci su dobili kao svadbeni poklon od mađarske strane županiju Tolna u Mađarskoj, a od Raške županiju Rama. To je sliv rijeke Rame, koja je desna pritoka Neretve u njenom gornjem toku.
Srednjovjekovna Mađarska imala je imperijalističku i ekspanzionu politiku. Tako je kralj Bela II. Slijepi bio ratno aktivan po Balkanu 1135. i 1136. godine. Najprije je zauzeo primorske luke: Šibenik, Trogir i Split. Ovi gradovi tada su bili samostalne komune.
Tokom ratne kampanje 1135–1136. kralj Bela II. Slijepi osvojio je dio Dalmacije, koji je prethodno bio pod upravom Papinske Države. To je prostor od Save do gornjeg toka Neretve, te od Drine, cijeli sliv rijeke Bosne, dio sliva rijeke Ukrine pa do Vrbasa. Cijeli ovaj prostor kralj i kraljica spojili su sa županijom Rama. Ovaj teritorij su proglasili mađarskim vojnim distriktom Bosna, nazvanim po rijeci Bosni.
Kralj i kraljica vojni distrikt Bosna poklonili su mađarskoj kruni. Ovo „poklonili mađarskoj kruni“ u mnogome će pomoći da Bosna ostane kompaktna cjelina kroz naredna stoljeća, kada kasnije dođe do građanskih ratova i teritorijalnih uzurpacija od strane moćnih plemićkih klanova.
Glavni izvori ovog poglavlja su radovi mađarskih historičara: Ferenc Majoros i Janos Hauszmann.