Eset Muračević: HAMZA HAMZABEGOVIĆ U KONTRI SA ETNOHISTORIČARIMA//bosnainfo.ba kultura

Hamza Hamzabegović, foto: Eset Muračević

 

Prenosimo u cijelosti tekst sa portala Bosna info, autor Eset Muračević:

https://bosnainfo.ba/bosanskohercegovacki-publicista-hamza-hamzabegovic-u-kontri-sa-etnohistoricarima/

Etnonacionalističke ideologije preko svojih Katedri za historiju ne prihvataju u potpunosti postojanje srednjovjekovne Bosne, Bosanaca i bosanstva, kaže bosanskohercegovački publicist Hamza Hamzabegović.

 

Autor: Eset Muračević

28.Maj,2024

Međutim, mnogi istraživači prošlosti, pa i historičari, u koje i sam spadam, suprotstavljaju se takvom apsurdnom tumačenju povijesti.

On je objavom svoje knjige „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja” izbio sve argumente etnohistoričarima. Mađarski kralj Bela II Slijepi je u ratnoj kampanji iz 1135/1136. godine zauzeo veliki dio Dalmacije, ističe Hamzabegović. Tu je bio i cijeli sliv rijeke Bosne. Taj geografski prostor, tako Hamzabegović, postao je u prvi mah mađarski vojni distrikt kojem su dali naziv Bosna.

-To je geopolitički početak Bosne, kaže Hamza Hamzabegović.

Ovaj argument, kojeg svako može provjeriti ko uzme sebi vremena i prostudira navedene izvore, opovrgava svako fabuliranje etnohistoričara o nastanku Bosne, odnosno o nepostojanju Bosne, Bosanaca i bosanstva u srednjem vijeku.

Krajem 12. stoljeća, za vrijeme legendarnog bana Kulina u Bosni od Dalamata postaju Bosanci. Dakle, ban Kulin je bosanizirao ove prostore. Od tada, kraj 12. stoljeća, pa do dana današnjeg Bosnaci nose svoje ima. Tako bi trebalo i da ostane, uprkos protivljenju etničkih ultranacionalista.

U ovom konfliktu između istraživača i etnohistoričara oko postojanja ili nepostojanja Bosne, Bosanaca i bosanstva u srednjem vijeku, Hamzabegovićevi materijalni dokazi su odnijeli pobjedu. Još ako prihvatimo da su stećci nepobitno svjedočanstvo bosanstva, onda je pobjeda bosanskog razuma i realne historije jasna kao dan.

Zato bi svi priručnici histrorije, koji obrađuju razdoblje srednjovjekovne Bosne, trebali sadržavati njegove istraživačke rezultate.

Mada mimoilaženja u izlaganju argumenata oko postojanja ili nepostojanja Bosne u srednjem vijeku imaju blaži oblik, dotle je izbio pravi ideološki rat oko dvije teorije, koje u potpunosti isključuju jedna drugu: seoba Slavena ili avarska država u ranom srednjem vijeku. I ovdje je Hamza Hamzabegović sa svojim radovima u žiži događaja.

Nije bilo nikakve seobe Slavena, mada smo svi učili da su se Slaveni u šestom stoljeću doselili i popunili istočnu Evropu, pa i Balkan, ističe Hamzabegović. Čak šta više, tvrdi on, da do iza 10. stoljeća nije bilo nikakvih naziva današnjih slavena, ni Južnih, ni Zapadnih niti Istočnih.

-A i takva podijeljenost je nastala koje stoljeće kasnije, kaže Hamza Hamzabegović. Pitamo se da li smo to mi u školama slušali bajke etnohistoričara?

Hitoričar Milorad Kostić tvrdi kako je Hamzabegović objavom svog djela „Otkud Slavenima pola kontinenta?“ dodatno uzdrmao već postojeću ruševnu teoriju o seobi Slavena.

-Slijedimo običnu ljudsku logiku, kaže Hamza Hamzabegović.

Gdje su mogli boraviti milioni ljudi, koji su napustili neki svoj geografski prostor u šestom stoljeću i kao s poslom popunili istočnu Evropu i Balkan? Takve epohalne pokrete ljudskih masa bile bi zabilježene u nekoj od više srednjovjekovnih hronika.

Ključno je i to što areholozi nisu nigdje našli taj famozni geografski prostor. Tu bi zasigurno ostala svjedočanstva nekakve njihove prijašnje kulture. Ništa od toga nije pronađeno, jer i ne postoji. Još nešto, Evropa i Balkan su bili naseljeni otkako je svijeta i vijeka. Takav dolazak Slavena i uzurpacija dotičnog prostora neminovno bi dovelo do žestokih ratova, što bi opet ostavilo svojih tragova, a što bi arheolozi već pronašli.

Teorija Hamze Hamzabegovića o postojanju avarske države Avarski kaganat ima svoju logiku, a prije svega nudi nepobitne izvore, koji se mogu prostudirati i razjasniti. To su prije svega franačke hronike, zatim vizantijske hronike (Prokop iz Cezareje i Jordanes) i još drugi. Naravno, tu je i savremeni austrijski naučnik Walter Pohl, najznačajniji avarist u Evropi pa i u svijetu.

-Sve je to dostupno, samo trebaju historičari sjesti i to sve prostudirati, umjesto što i dalje fantaziraju i smišljaju priče o seobi Slavena, kaže Hamzabegović čiji radovi zaslužuju ozbiljan pristup stručnjaka historiografa.