Ibro Džananović je sa svojom suprugom Nevresom i vrijednim prijateljima kahve/kafe priredio i objavio zapaženu knjigu pod naslovom „Kahvedžije“, Bosanska riječ, Tuzla 2019. Foto: Profil fb.
Piše: Hamza Hamzabegović
„Kahvedžije“: Mi smo Bosanci i drugačije ne može biti
Da je konstitutivno uređenje politički apsurdistan, kojeg čine i korpus sunitskih monoteista i korpus ortodoksnih monoteista i korpus katoličkih monoteista, odražava se čak i na Sarajevski sajam knjiga, koji se nalazi u agoniji. Već šest-sedam godina se govori da više ne može biti gore, a ono ovaj Sajam na Skenderiji od 17. – 22. aprila 2019. godin bio je očito najslabije posjećen. Po mojoj slobodnoj procjeni dvije trećine izlagača su bili izdavači vjerske literature.
Sajam sve više odstupa od svog smisla i afirmacije književnih ostvarenja našeg civilnog društva. Nameću sa pitanja savjesti na koja je moguće dati samo radikalan odgovor: Da li je važnija vjera ili država? Da li je i dalje potrebno ispiranje čovjekovog mozga ili bi bila potrebnija emancipacija ljudskih vrlina i poštenog rada od vjerskog tutorstva?
Muamera Planjac, Planjax komerc, kaže o situaciji na sajmu: „Ovo je sve nenormalno. Da su cijene zakupnine deset puta manje, opet se ne bi isplatilo preme ovakvom prometu. Ako se ne desi neko veliko čudo, a nikakvog čuda neme na pomolu, iduća godina će biti mnogo lošija od ove.“
Dok sam s društvom šetao po sajmu, susrete nas pjesnikinja Fatima Memić iz Živinica, poznanica s Facebooka: „Baš fino što sam vas srela. Tek sam ušla u Sajam. Hoću da se slikam s tobom. Ne znam ni gdje je Šimin štand. Objavili smo zbirku Kahvedžije i ja sam zastupljena.“
Pozdravismo se kao dobri stari prijatelji. Uslijedilo je nekoliko fotki. Ja lično sam ostavio ugašen mobilni kod kuće jer me od pretprošle godine, ili to sebi umišljam, prate čuvari vjere i sistema. Nisam samo ja koji nosa mobilni starijeg tipa za različite prilike te potom baci korisnički broj.
Fatimu sam odveo do štanda Bosanske riječi. Kad tamo, njih podosta poznanika s fejzbuka, pa i Ibro Džananović. Pozdravili smo se kao stari jarani. On mi je nešto objasnio o tome kako je došlo do nastanka Društa kahvedžija i prema tome i naslova zbirke „Kahvedžije“. Od Fatime Memić sam dobio tu knjigu na poklon uz potpis.
Kahvedžije knjiga
Kad sam kasnije listao knjigu, zaključio sam da su tu dvije preokupacije pjesama i priča. Kafa i kafenisanje, što bi bila pogođena tema, te Bosna i bosanstvo, što bi bila promašena tema. Pošto sam ja jednom pao na ispitu zbog promašene teme, ovo mi zapara uši. Međutim, ako sebi umislimo da su i ona druga ostvarenje nastajala uz kafu i kafenisanje, onda nema promašene teme, već samo zanimljivo ili manje zanimljivo štivo. Mada je naslov izvrnutobosanski „Kahvedžije“, u radovima se uglavnom koristi pravobosanski kafa i kafenisanje.
Posebno mi je za oko zapela pjesma „Bosanska kafa“, koju je sastavila Bihaćanka ili Bišćanka, poetesa Refika Dedić. Prije koju godinu bio sam na godišnjem skupu književnika u Bihaću, kojeg su Refika Dedić, Džehva Havić Alagić i Atina Mušić dobro organizirale. I ja sam tom prilikom nešto pročitao. Refika Dedić djeluje kao da je uvijek bila najbolja u razredu i da joj se nikad nije moglo dogoditi da promaši temu. Njena pjesma, prema mom mišljenju, potpuno odgovara naslovom zahtijevanoj temi.
Refika Dedić
BOSANSKA KAFA
Svako jutro kafa budiša
dobro jutro kafi kreni poželi
Uz kafu najavušu
idem u kafu realušu
Na stolu kafa dočekuša
dobrodošlicu u ruke prima
Za početak dana kafa facebook
kafi rad je stvorio čovjeka krila
Kafa raduša budno svaki korak prati
kafi odmoruši mjesta nema
(i tako dalje).
Međudim, da i perfektni ponešto izostave, nije baš nepoznato. Recimo, kod Refike Dedić je ovdje, po mom mišljenju, izostala kafa gataruša. Ona svakom bolje pogodi budućnost nego neki meteorolog vrijeme prvog augusta naredne godine. Naravno, najviša ocjena za ovaj rad na ovu temu.
Drugi doprinos iz ove zbirke, koji je meni zapeo za oko, jeste rad „Moja Bosna zlatom prelivena“, kojeg je sastavila Rajfa Riđić Mujić. Odatle je uzet i naslov ovog osvrta na Sarajevski sajam knjiga 2019.
Rajfa Riđić Mujić
MOJA BOSNA ZLATOM PRELIVEN
(Navodimo završni dio ovog rada:)
Moja Bosna od Drine do Une, od Save do mora,
prelivena je zlatnom krvlju
njenih hrabrih kćeri i sinova.
Oni su u Bosnu uložili svoju mladost, a mi dio svog života.
Ostavili su nam je u amanet da je čuvamo i volimo
i nikada se ne odreknemo svoga korijena.
Nijedna biljka bez korijena ne uspijeva –
tako ni Bosanci ne mogu bez Bosne
gdje god živjeli na planeti zemlji.
Mi smo Bosanci i drugačije ne može biti.
Bosna je moj bol, tuga, snaga, sreća i ljubav najveća.
*
Miris izgorjelog papira
Naravno, u ovom antibosanki koncipiranom teokratskom apsurdistanu ima bezbroj profesionalnih doušnika i špijuna, opasnih čuvara vjere i sistema, koji nemaju nikakve druge obaveze do da ljudima smišljaju zlo i da ih ometaju u vršenju svrsishodnog posla. Kad sam vidio da se u ovoj zbirki/zbirci nalazi osoba koja je napravila veliku pometnju u Udruženju bosanskih umjetnika, nije mi bilo prijatno. Ta osoba nije nikad ništa objavila, a mota se po udruženjima, očito kao doušnik sa zlom namjerom.
Naime, ja sam objavio u zborniku Udruženja bosanskih umjetnika „Miris izgorjelog papira“, Planjaks komerc, Tešanj 2016. godine, istraživački rad pod naslovom „Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo“. U tom radu sam s naučnog stanovišta argumentirano dokazao da je stara ćirilica, pismo kojim su pisani natpisi na bosanskim stećcima, nastala u Bugarskoj i da je prva knjiga napisana tim pismom nastala u takozvanoj Preslavskoj književnoj školi 893. godine. Time sam se uvrstio u važne naučnike bosanistike, gdje su čuveni znanstvenici Marko Vego, Šefik Bešlagić, Dubravko Lovrenović, junak bosanskog uma, i drugi.
Odjednom su se u Udruženju pojavili ljudi nejasnog zanimanja okupoljeni oko tog navodno profesora doktora. Tu je bio jedan generalni zastupnik za Europu/Evropu (izmišljene) amerčke banke, jedan vlasnik (izmišljene) očne klinike u Holandiji, jedan političar, jedna uposlenica (već ozloglašenog) Javnog tužiteljstva, jedna bivša direktorica firme od navodno preko sto radnika. Pošto je načitanost tog profesora ispod svakog minimuma, on je te svoje titule, ako ih ikako posjeduje, mogao eventualno dobit u Zagrebačkoj džamiji najistaknutijem centru antibosanstva i antibosanske ideologije.
Oni su se tako okomili na mene ili me izgurati iz Udrženja ili mi oči iskopati. Ja sam se povukao, mada nije račeno da više nisam pod prismotrom tih opakih ljudi. Čiji daljinski upravljač dirigira tim osobama kako će funkcionirati, samo se može nagađati.
Promocija knjige „Kahvedžije“ bila je dobro posjećena. Još se jedna dama iz tog Društva odvažila pa je na Sajmu, usred ovog bosanskog apsurdistana, otpjevala pjesmu „Bosno moja“. Dobila je buran aplauz.
„Biseri duha“ zbornik
Biseri duha
Spomenuo bih i knjigu, naredni zbornik Udruženja bosanskih umjetnika, pod naslovom „Biseri duha“, Planjax komerc, Tešanj 2019., koju mi je poklonio i potpisao novi predsjednik Udruženja. I promocija ove knjige bila je dobro posjećena. Od prisutnih članova bio sam toplo primljen i razgovarali smo malo i o situaciji u Udruženju. Ona lijeva smetala se više ne pojavljuju, mada su prisutne uobičajene poteškoće, kao i kod svakog udruženja.
Tarik Jakubović
Aforističke izreke
Današnji pijetli su skratili kukurijekanje – sad je od kukuriku ostalo samo kuku.
Koga ne ubije bura, dokrajči ga zatišje.
Ako čovječanstvo ne osnuje komunalno preduzeće za čišćenje smetljišta historije – ugušit će se u njegovom smeću.
Smetljište historije je jedino smetljište po kojem najsiromašniji sloj stanovništva ne rovi.
Zdenka Mlinar
akrostih
Biseri duha
Biti ili ne biti, htjeti ili ne htjeti; znati, htjeti, moći,
Ići velik ili mali ispod velikog zvjezdanog neba,
Sâm sebe željeti ili ne željeti u zrcalu vidjeti,
Eho svoje unutrine moći ili ne moći slušati,
Riječî i djelâ svojih plodova moći ili ne moći kušati,
Istini u oči moći pogledati, srce i dušu joj dati…
Dubinske su i suštinske važnosti ovozemaljskoga bivstva,
U nasljeđu, potomcima i majci Zemlji, što ćemo ih ostaviti;
Harmonija jednoga vijeka, koju u vječnost možemo ponijeti,
Alegorija ljubavi, koju, djeci Svijeta, trebamo prenijeti!
Atina Mušić
Una
Kako si lijepa u ovoj kolijevci
satkanoj od magle,
dok žuboriš šapatom
u naručju sunčevih zraka,
mila moja rijeko!
Zar ima išta ljepše od tvoje bistrine
iznad koje plivaju sve nestale duše
koje se pronalaze u
kapljicama
koje život znače?
Šetnja po Sajmu – foto: Halid Kuburović
Fatima Memić
Pjesnikinja Fatima Memić zastupljena je u knjigi/zi “Kahvedžije” s dvije pjesme: “Majko” i “Moja tuga”.
Foto: Zid fb.